Kraljica od SABE, u Etiopiji se zove MAKEDA, u Kuranu BELKIS, a Rusi je zovu SAVSKA CARICA…
Kraljica od SABE (SAVE) poreklom je bila iz oblasti današnjeg JEMENA, a imala je svoju prestonicu u Abesiniji (današnjioj Etiopiji). Abesinija (Etiopija)je postala hrišćanska zemlja 320. godine po. Hr, ali budući da se nalazila tako daleko od velikih severnih središta hrišćanstva, zadržala je vlastitu tradiciju.
Jedan od najzanimljivijih dijelova etiopske tradicije sadržan je u epu ,,KEBRA NAGAST”(CEBRA, SEBRA NAGAST) ili ,,Knjiga o slavi kraljeva’‘. U njemu se govori kako je Zavetni kovčeg donesen u Etiopiju iz Jerusalima u 9. veku pr. Hr.
Kraljica kraljevstva Saba ( Srba, Sheba) je bila prekrasna mlada žena, koja je nakon šest godina provedenih na prestolu čula za cara Solomona i njegovu mudrost, pa je otputovala u Jerusalim da ga vidi.
Dan prije njezina odlaska iz Jerusalima, Solomon ju je zamolio da provede noć s njim. Pristala je pod uslovom da zadrži nevinost. Solomon joj je to obećao, ali je i on postavio neobičan uslov – da će sve zavisiti o njoj – ona neće smeti uzeti ništa što pripada njemu. Budući da nije imala takvih namjera, pristala je.
Usred noći kraljica je ustala popiti malo vode. Solomon se probudio i upozorio je da je prekršila obećanje. ‘Ali, to je samo voda!’,
pobunila se. ‘Šta je dragocjenije od vode?’, upitao je Solomon. I budući da se morala složiti s njim, žrtvovala je svoje devičanstvo…
Posle devet meseci rodila je u Aleksandriji SINA. Kad je mladić navršio 20 godina, pošao je u Jerusalim da vidi svojega oca. Solomon ga je tako zavoleo da ga je imenovao kraljem. Na povratku u Abesiniju pratili su ga najstariji sinovi Solomonovih dvorjana. Bili su potišteni i očajni što su ostavili Zavetni kovčeg, najsvetiji židovski simbol koji je sadržavao table zakona što ih je Mojsije dobio na planini Sinaju. Zato im je sin velikog sveštenika savetovao da Kovčeg ponesu sa sobom. To su i učinili uz pomoć Gospodovog anđela, koji je izjavio da je i sam Kovčeg odlučio kako je vrijeme da napusti Jerusalim.
I tako je, prema epu Kebra Nagast, Kovčeg stigao u Abesiniju (Etiopiju).
Ovo ukazuje da je Abesinska crkva najstarija na svijetu, te da vuče korene još od kralja Solomona. Prema Falasima, crnim Židovima iz Abesinije, oni potiču od crnih dvorjana koji su pratili mladoga kralja u Abesiniju. (Etiopska verzija)
.
Na slikarskim platnima starih majstora, starih i nekoliko vekova, Kraljica od Sabe ili Save ( Rusi je zovu SAVSKA CARICA), uvek je bila predstavljana kao bela žena, arijevskog roda, a car Solomon kao semit, arapskog izgleda.
«Соломон и царица Савска», Тинторето, 1555, Прадо
.
Međutim, u 20. veku na delu je velika manipulacija od strane jevrejskog lobija, i predstavljaju ih potpuno OBRNUTO, čak idu dotle da Savsku caricu predstavljaju kao crnkinju, a cara Solomona kao belca… Jedan od inicijatora te manipulacije i falsifikata je i jevrejska umetnica Blu Greenberg.
.
ŠTA O KRALJEVSTVU SABA PIŠE U KURANU:
Za kraljevstvo Saba (Sava) je nekad postojao znak u njihovoj domovini – dva vrta, s desne i lijeve strane, pa su nazvani ,,Narod vrtova”.
15: “Stanovnici Sabe su imali dokaz u mjestu u kojem su živjeli: vrtove, zdesna i slijeva. ’Jedite hranu Gospodara svoga i budite Mu zahvalni; kakav divan kraj i Gospodar koji mnogo prašta!’
16: Ali oni su nezahvalni postali, pa smo na njih poplavu pustili, puštanjem brana nastalu, i zamjenili im njihove vrtove drugim vrtovima sa plodovima gorkim i tamariskom i neznatnim lotosom divljim.” (Sura Saba, 15-16 ajet)
Kraljevstvo Saba (Sava) je bila jedna od četiri najveće civilizacije koje su živjele u Saudijskoj Arabiji. Pretpostavlja se da su uspostavili svoju civilizaciju oko 1000-750 g. p.n.e., a Persijci i Arapi su je nakon dvovjekovnih napada srušili 550.-te godine.
O tačnom datumu nastanka civilizacije Saba mnogo se raspravlja. Narod Sabe, Sabejci, je počeo pisati svoje upravne izvještaje oko 600.-te godine p.n.e.. Zbog toganema podataka o njima prije ovog datuma.
Najstariji izvori koji upućuju na Kraljevstvo Saba(Srba) su godišnje ratne hronike koje potiču iz vremena asirskog kralja Sargona II (722-705 g. p.n.e.). Pored toga što Sargon bilježi o narodu koji mu je plaćao poreze, također spominje i kralja Sabe, Yith’i-amara (Itamara). Ovaj zapis je najstariji pisani izvor koji pruža informacije o ovoj civilizaciji. Ipak, ne bi bilo dobro izvlačiti zaključak da je kultura Sabe uspostavljena oko 700.-te g. p.n.e., oslanjajući se samo na ovaj izvor, jer je vrlo moguće da je Saba postojala izvjesno vrijeme prije nego je zapisano. Ovo znači da istorija Sabe datira od prije. Zaista u knjigama Arad-Nannara, jednog od posljednjih kraljeva države Ur, upotrebljava se riječ “Sabum”, za koju se misli da znači “Država Saba”(Država Sava) (. (39) Ako ova riječ doista znači Saba, to govori onda da istorija Sabe datira još od 2500.-te g. p.n.e. .
.
SABEJSKI ZAPIS iz VII veka p.n.e, veoma liči na Vinčansko pismo
.
Istorijski izvori koji govore o Kraljevstvu Saba, obično govore da je ovo bila kultura slična Feničanima, uključena naročito u trgovačke aktivnosti. Prema tome, ovi su ljudi posjedovali i upravljali nekim trgovačkim putevima koji su prolazili kroz sjevernu Arabiju. Pošto su Sabejski trgovci nosili svoju robu na Mediteran i u Gazu, i zbog toga morali prolaziti kroz sjevernu Arabiju, morali su dobiti dopuštenje od Sargona II, novog vladara čitavog područja ili mu platiti određeni porez. Kad su Sabejci počeli plaćati porez Asirskom kraljevstvu, njihovo ime se počelo bilježiti u analima ove države. Za Sabejce se zna u historiji da su bili civilizovan narod. U zapisima vladara Sabe, često su upotrebljavane riječi kao što su “uspostaviti”, “posvetiti” i “graditi”. Ma’rib brana, koja je jedna od najvažnijih spomenika ovog naroda, govori mnogo o tehnološkom nivou kojeg su ovi ljudi dostigli. Ipak, ovo ne znači da je vojna snaga Sabejaca bila slaba; Sabejska vojska je bila jedan od najvažnijih faktora koji je doprinio da se ova kultura dugo održi.
Država SABA (SAVA) se nalazila na teritoriji današnjeg JEMENA, i imala je jednu od najjačih vojski u regiji. Zahvaljujući svojoj vojsci, država je bila u mogućnosti da se širi. Sabejska država je pokorila područja stare Qatabijske države. Imali su mnoge posjede na afričkom kontinentu. 24.-te g. p.n.e. tokom jednog putovanja na Magrib, Sabejska vojska je pobijedila vojsku Marka Aelija Galija, guvernera Egipta za Rimsko carstvo, koje je tada definitivno bilo najjača država. Saba se može opisati i kao država koja je vodila umjerenu politiku, ali ipak nisu oklijevali da upotrijebe silu kada je to bilo potrebno. Sa razvijenom kulturom i armijom, Sabejska država je bez sumnje bila jedna od “super moćnih” na tom području. Njihova neobično jaka armija je također opisana u Kur’anu. Izraz za komadante Sabejske vojske koji se spominje u Kur’anu, pokazuje veličinu samopouzdanja koju je armija imala. Komadanti se obraćaju ženskom vladaru, Kraljici države:“’Mi smo vrlo jaki i hrabri’ – rekoše oni – ‘A ti se pitaš, pa gledaj šta ćeš narediti!’” (Sura An-Naml, 33 ajet)
.
Brana Marib, graditelja naroda Saba
Najveći grad države SABA je bio Marib, i posjedovao je mnoga dobra, prvenstveno zahvaljujući svom geografskom položaju. Glavni grad je bio u blizini rijeke Adhanah. Mjesto gdje je rijeka dolazila do planine Balaq bilo je veoma pogodno za gradnju brane. To su oni i iskoristili, pa su izgradili branu na mjestu gdje su prvo uspostavili civilizaciju, i počeli su sa navodnjavanjem. Zaista su bili dosegli veliki nivo napretka. Glavni grad Ma’rib je bio jedan od najrazvijenijih u tom vremenu. Antički istoričar Plinije, koji je posjetio ovo područje i mnogo ga hvalio, spominjao je takođe njegovo zelenilo. (40)
Visina brane u Ma’ribu je bila 16 m, širina 60 m, a dužina 620 metara. Ako bi se računalo, veličina čitavog područja koje bi brana mogla navodnjavati je bilo 9 600 hektara, od čega je 5 300 hektara otpadalo na južnu ravnicu, a ostatak na sjevernu. U Sabejskim zapisima ove dvije ravnice se spominju kao “Ma’rib i dvije ravnice”. (41) Izraz u Kur’anu “dva vrta zdesna i slijeva”, ukazuje na impozantne vrtove i vinograde u ove dvije doline. Zahvaljujući brani i sistemu navodnjavanja, područje je postalo poznato kao najbolje navodnjavano i najplodnije u Jemenu. Francuz J. Holevy i Austrijanac Glaser su dokazali iz pisanih dokumenata da je brana u Ma’ribu postojala još od starih (antičkih) vremena. U dokumentima pisanim na Himer narječju, ukazuje se na to da je brana čnila teritoriju veoma produktivnom.
Sa Ma’rib branom, koju su izgradili veoma naprednom tehnologijom, Sabejski narod je postao vlasnik velike mogućnosti navodnjavanja. Plodna zemljišta koja su dobili i njihovo kontrolisanje trgovačkih puteva, dopustilo im je da žive zadivljujući i luksuzan život. Ali, “poplava Arim” je uništila sve što su imali…
Poplava Arim, poslana državi Saba (Sava)
Kada gledamo Kur’an u svjetlu historijskih podataka, zapažamo da postoji bitno slaganje. I arheološki pronalasci i historijski podaci potvrđuju ono što je zapisano u Kur’anu. Kao što je spomenuto u ajetu, ovi ljudi koji nisu slušali opomene svog poslanika i nezahvalno odbijali vjeru, na kraju su bili kažnjeni strašnom poplavom. Ova poplava je opisana u Kur’anu u sljedećim ajetima:
15: “Stanovnici Sabe su imali dokaz u mjestu u kojem su živjeli: vrtove, zdesna i slijeva. ’Jedite hranu Gospodara svoga i budite Mu zahvalni; kakav divan kraj i Gospodar koji mnogo prašta!’
16: Ali oni su nezahvalni postali, pa smo na njih poplavu pustili, puštanjem brana nastalu, i zamjenili im njihove vrtove drugim vrtovima sa plodovima gorkim i tamariskom i neznatnim lotosom divljim.
17: Kaznili smo ih tako zato što su bili nezahvalni, a da li Mi kažnjavamo ikog drugog do nevjernika, nezahvalnika?!” (Sura Saba, 15-17 ajet)
Kao što je istaknuto u prošlim ajetima, Sabejski narod je živio u području koje je bilo poznato po svojim izvanredno estetskim, plodonosnim vinogradima i vrtovima. Nalazeći se na trgovačkim putevima, država Saba je imala prilično visok standard življenja i bila jedan od najomiljenijih gradova tog vremena.
Kur’an nam govori da su Kraljica od Sabe i njen narod “obožavali Sunce pored Boga” prije nego su slijedili Solomona. Informacije na natpisima dokazuju ovu činjenicu i ukazuju na to da su obožavali Sunce i Mjesec u svojim hramovima, na čijim stubovima su natpisi ispisani na sabejskom jeziku.
Zbog toga što su polagali pravo na sva dobra (blagostanja) koja su imali, sve su izgubili. Kao što se ističe u ajetima, poplava Arim je uništila sve što su imali.
U Kur’anu, kazna poslana Sabejskom narodu se imenuje kao “Sayl al-Arim” što znači “poplava Arim”. Ovaj izraz upotrijebljen u Kur’anu nam također govori o načinu na koji se katastrofa desila. Riječ “Arim” znači brana ili prepreka. Izraz “Sayl al-Arim” opisuje poplavu koja se desila zbog rušenja brane. Islamski komentatori su riješili pitanje mjesta i vremena vođeni uvjetima upotrijebljenim u Kur’anu poplavi Arim. Mewdudi piše u svom komentaru:
“Kao što je također upotrijebljena u izrazu Sayl al-Arim, riječ “arim” je izvedena iz riječi “arimen” koja se upotrebljava u južnom arapskom narječju (dijalektu), i znači “brana, prepreka”. U ruševinama pronađenim u iskopavanjima u JEMENU, ustanovljeno je da se ova riječ često upotrebljavala u tom kontekstu. Na primjer, u natpisima koje je naručio jemenski habeški vladar Ebrehe (Abraha), poslije obnove velikog Ma’ribskog zida 542. i 543. g., ova riječ je upotrebljavana da označi branu. Tako da izraz Sayl al-Arim znači ‘poplava koja se desila poslije uništenjabrane’.”
“Ali oni su nezahvalni postali, pa smo na njih poplavu pustili, puštanjem brana nastalu, i zamjenili im njihove vrtove drugim vrtovima sa plodovima gorkim i tamariskom i neznatnim lotosom divljim.” (Sura Saba, 16 ajet)
To znači, da je nakon rušenja brane-zida, čitava država bila potopljena poplavom. Kanali, koje je Sabejski narod iskopao, i zid, koji je predstavljao izgrađenu prepreku (barijeru) od jedne do druge planine, bili su uništeni, a sistem navodnjavanja se raspao. Kao rezultat toga, teritorija, koja je prije izgledala kao vrt, pretvorila se u džunglu. Nije bilo nikakvog voća osim plodova malog drveća. (42)
Hrišćanski arheolog Werner Keller, pisac knjige “Sveta Knjiga je bila u pravu” (Und Die Bible Hat Doch Recht), složio se da se poplava Arim desila prema opisu u Kur’anu i napisao da postojanje takve brane i uništenje čitave države njenim rušenjem dokazuje da je primjer dat u Kur’anu o Narodu Vrtova zaista realizovan. (43)
Nakon katastrofe zvane Arim poplava, područje se počelo pretvarati u pustinju i Sabejski narod je izgubio najvažniji izvor prihoda nestankom njihovog poljoprivrednog zemljišta. Nakon velikog uništenja uzrokovanog poplavom, narod je počeo da propada.
Sabejski narod je počeo da napušta svoje kuće i seli se u sjevernu Arabiju, Meku i Siriju. (44)
S obzirom da se poplava desila poslije objave Tore i Biblije, ovaj događaj je opisan samo u Kur’anu. Grad Ma’rib koji je nekad bio prestonica za narod Saba, a danas samo napuštena ruševina, nesumnjivo je upozorenje onima koji ponavljaju istu grešku kao i Sabejski narod. (Prevela N. G.)
KRALJICA OD SABE I KRALJ SOLOMON
.
ISLAMSKA VERZIIJA SUSRETA KRALJICE OD SABE I CARA SOLOMONA:
“Uđi u dvoranu!” – bi joj rečeno.
I kad ona pogleda, pomisli da je duboka voda, pa zadiže haljinu uz noge svoje. “Ova je dvorana uglačanim staklom popločana!” – reče on. – “Gospodaru moj,” – uzviknu ona – “ja sam se prema sebi ogriješila i u društvu sa Solomonom predajem se Bogu (Alahu), Gospodaru svjetova!” (Sura An-Neml/Mravi: 44)
Istorijski zapisi o Solomonovom sastanku sa kraljicom od Sabe su postali dostupni nakon ispitivanja stare države Saba (Sava), na jugu današnjeg JEMENA. Ispitivanja izvršena na ruševinama pokazuju da je kraljica živjela u toj regiji oko 1000 – 950 p.n.e. i putovala ka severu (Jerusalem).
Detalji onoga sto se desilo izmedju dvoje vladara, ekonomske i političke snage njihovog stoljeća, njihovih režima i ostalih podataka su nam dostavljeni u suri En Neml. Priča, koja zauzima veliki dio sure En Neml, počinje sa vestima koje Hudhud (ptica), član Solomonove vojske, daje Solomonu:
“I ne potraja dugo, a on dođe, pa reče: “Doznao sam ono što ti ne znaš, iz Sabe* ti donosim pouzdanu vijest.
23. Vidio sam da jedna žena njima vlada i da joj je svega i svačega dato, a ima i prijesto veličanstveni;
24. vidio sam da se i ona i narod njezin Suncu klanjaju, a ne Allahu, – šejtan im je prikazao lijepim postupke njihove i od Pravoga puta ih odvratio, te oni ne umiju naći Pravi put.
25. pa da se klanjaju Allahu, koji izvodi ono što je skriveno na nebesima i u Zemlji i koji zna ono što krijete i ono što na javu iznosite.
26. Allah je, nema boga osim Njega, Gospodar svega što postoji!”
27. “Vidjećemo” – reče Solomon – “da li govoriš istinu ili ne.” (Sura An-Neml/Mravi: 22-27)
Nakon pristizanja ovih vijesti od Hudhuda, Solomon mu izdaje nova naređenja:
“Odnesi ovo moje pismo pa im ga baci, a onda se od njih malo izmakni i pogledaj šta će jedni drugima reći!” (Surat an-Naml):
28) Zatim nam Kur’an govori o događajima koji su se desili, nakon što Kraljica od Sabe prima pismo:
29). “O velikaši,”- reče ona – “meni je dostavljeno jedno poštovanja vrijedno pismo
30. Od Sulejmana(Solomona) i glasi: ‘U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!
31. Ne pravite se većim od mene, i dođite da mi se pokorite!’
32. O velikaši” – reče ona – “savjetujte mi šta trebam u ovom slučaju uraditi, ja bez vas neću ništa odlučiti!”
33. “Mi smo vrlo jaki i hrabri” – rekoše oni – “a ti se pitaš! Pa, gledaj šta ćeš narediti!”
34. “Kad carevi osvoje neki grad” – reče ona – “oni ga razore, a ugledne stanovnike njegove učine poniženim; eto, tako oni rade.
35. Poslaću im jedan dar i vidjeću sa čime će se izaslanici vratiti.”
36. I kad on pred Solomona iziđe, ovaj mu reče: “Zar da blagom mene pridobijete? Ono što je Allah meni dao bolje je od onoga što je dao vama. Vi se onome što vam se daruje radujete!
37. Vrati se njima! Mi ćemo im dovesti vojske kojima se neće moći oduprijeti, i istjeraćemo ih iz Sabe ponižene i pokorene.”
38. “O dostojanstvenici, ko će mi od vas donijeti njezin prijesto prije nego što oni dođu da mi se pokore?”
39. “Ja će ti ga donijeti” – reče Ifrit, jedan od džina – “prije nego iz ove sjednice svoje ustaneš, ja sam za to snažan i pouzdan.”
40. “A ja ću ti ga donijeti” – reče onaj koji je učio iz Knjige – “prije nego što okom trepneš.” I kad Solomon vidje da je prijesto već pored njega postavljen, uzviknu: “Ovo je blagodat Gospodara moga, koji me iskušava da li ću zahvalan ili nezahvalan biti. A ko je zahvalan – u svoju je korist zahvalan, a ko je nezahvalan – pa, Gospodar moj je neovisan i plemenit.
41. Promijenite izgled njezina prijestolja da vidimo hoće li ga ili neće prepoznati!”
42. I kad ona dođe, bi joj rečeno: “Je li ovakav prijesto tvoj?” – “Kao da je on!” – uzviknu ona. “A nama je prije nego njoj dato Znanje, a mi smo muslimani.”
43. A da nije ispravno vjerovala, nju su omeli oni kojima se ona, mimo Allaha, klanjala, jer je ona narodu nevjerničkom pripadala.
44. “Uđi u dvoranu!” – bi joj rečeno. I kad ona pogleda, pomisli da je duboka voda, pa zadiže haljinu uz noge svoje. “Ova je dvorana uglačanim staklom popločana!” – reče on. – “Gospodaru moj,” – uzviknu ona – “ja sam se prema sebi ogriješila i u društvu sa Sulejmanom predajem se Allahu, Gospodaru svjetova!” (Sura An-Neml/Mravi: 29-44)
Kraljica od Sabe očima umetnika
.
Pored toga što Kur’an spominje da je Solomon imao grandiozan dvorac i kraljevstvo, navode se i mnogi drugi detalji. Prema ovome, Solomon je imao najnapredniju tehnologiju svog doba. U njegovom dvorcu su bili razni skupocjeni objekti, koji su ushićivali svakoga ko ih je vidio. Ulaz u dvorac je bio sačinjen od stakla. Kur’an opisuje ovaj dvorac i njegov uticaj na kraljicu od Sabe, u sljedećimajetima: 44. “Uđi u dvoranu!” – bi joj rečeno. I kad ona pogleda, pomisli da je duboka voda, pa zadiže haljinu uz noge svoje. “Ova je dvorana uglačanim staklom popločana!” – reče on. – “Gospodaru moj,” – uzviknu ona – “ja sam se prema sebi ogriješila i u društvu sa Sulejmanom predajem se Allahu, Gospodaru svjetova!”
(Sura An-Neml/Mravi: 44)
Sulejmanov dvorac se naziva “Solomonov hram” u jevrejskoj literaturi. Danas samo “Zapadni zid” takozvanog hrama ili dvorca postoji, i ovo je u isto vrijeme ime mjesta zvanog “Zid plača” kako ga Jevreji zovu. Razlog demoliranja ovog dvorca kao i drugih u Jerusalimu je zbog nevaljalih i arogantnih držanja kasnijih Jevreja.
Solomon i kraljica od Sabe na reljefu katedrale u Bernu
Kur;an nas u slijedecem ajetu obavijestava o ovome:
4. “I Mi smo u Knjizi* objavili sinovima Israilovim:
“Vi ćete doista dva puta nered na Zemlji učiniti, i preko mjere oholi postati”.
5. I kad dođe vrijeme prve prijetnje, poslaćemo protiv vas robove Naše, silno moćne, oni će uzduž i poprijeko zemlju vašu pregaziti, i prijetnja će se ispuniti.(Sura Al-Isra/Noćno putovanje: 4-5)
6. Zatim ćemo vam dati pobjedu protiv njih, i pomoći ćemo vas imecima i sinovima i učinićemo vas brojnijim. –
7. Sve što činite – činite sebi, dobro i zlo.
– A kad dođe vrijeme druge prijetnje, poslaćemo ih, da na licima vašim tugu i jad ostave, i da u Hram kao i prvi put, ponovo provale i da sve što osvoje do temelja poruše.” (Sura Al-Isra/Noćno putovanje: 6-7)
BLAGO CARA SOLOMONA SKRIVENO NA JUGU JORDANA?
.
Arheolozi vjeruju kako su na dobrom tragu pronalaska blaga kralja Solomona. Rudnik koji istražuju u dolini Khirbat hr-Nahas, što na arapskom znači ruševine bakra, na jugu Jordana nastao je u 10. veku prije Hrista, kad je Solomon preuzeo kraljevski tron od oca Davida. Dragocjenosti trećeg izraelskog kralja mogle bi se skrivati u tunelima starog rudnika na čijoj se površini nalazi stotinjak manjih objekata. Thomas Levy sa sveučilišta ,,Kalifornija” u Americi kaže kako je ovo istraživanje kombinacija arheoloških i znanstvenih te biblijskih podataka. Arheolozi i lovci na blaga tražili su zlato i dijamante više od stoljeća, a na tu temu je snimljen i film “Blago kralja Solomona“.
Solomon je bio poznat po svojoj izuzetnoj mudrosti. Najpoznatiji je zapis kad su dvije žene tvrdile da je dijete njihovo. Kako nije mogao utvrditi koja od njih dvije mu je majka, naredio je da ga prepolove, na što je jedna od njih “skočila” i kazala neka ne dira dijete, već ga daje drugoj ženi. Po njezinoj reakciji shvatio je da mu je upravo ona majka, te joj je dao mališana. ( izvor vesti – http://www.24sata.hr/svijet/blago-kralja-solomona-je-skriveno-na-jugu-jordana-86278)
You can follow any responses to this entry through the
RSS 2.0 feed.Both comments and pings are currently closed.